SVEDOK Internet



Broj 1150.

Poseta
5523297

Nesloga i izdaja na Kosovu pratiće dalje srpski narod kao zla kob kroz čitavu njegovu istoriju

EU na sedativima i antibioticima

Život prolazi, sećanja su večna

Belaj od Van Der Belena…

Od nas se očekuje da sami sebi odrubimo glavu


          Redakcija Pretplata Marketing Tekstovi tekst Iz starih brojeva Mali oglasi

Srbija u 2018: Pa, Srećna Nova 2018.
Crna Gora, dobra priča
Piše: Miodrag Vuković, poslanik u Skupštini CG

       Polako prolazi i 2017-a godina. Još nepun mjesec dana i godina puna izazova, nimalo lakih, za Crnu Goru, postaje prošlost. Svi su počeli da svode račune. Tako i država. Saldira se učinjeno. Ono što je više nego izvjesno, Crna Gora je, u godini koja odlazi, ostvarila značajne uspjehe na ekonomskom, političkom, društvenom razvoju. Ako ništa drugo postala je punopravnom članicom NATO-a. Uspjeh istorijski vrijedan i značajan.
       Pregovori Crne Gore i EU u odmakloj fazi. Otvoreno 28 poglavlja, privremeno zatvorena 3. Realno očekivati, tvrde upućeni, da će do kraja tekuće godine biti otvorena još jedno ili dva poglavlja. Nadležne državne strukture, prije svega Vlada Crne Gore, već duže vremena, saopštavaju da je realno očekivati da Crna Gora pregovore sa EU, u svih 33 poglavlja, zatvori do kraja 2019-e godine, u mandatu sadašnje, 41-e Vlade, sa realnom perspektivom da se proces pridruživanja države zajednici evropskih demokratskih država okonča do 2023-e.
       Mnogi su saglasni sa ovakvim optimističkim prognozama. Ima i onih koji taj optimizam ne dijele.
       Glasnogovornici se pak razlikuju u saopštavanju realnog datuma završetka procesa posebno kad je Crna Gora u pitanju. Jedan od čelnika Evropske unije je saopštio da proširenja neće biti u mandatu sadašnjih evropskih institucija, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, istovremeno iznoseći stav da će, najvjerovatnije, Crna Gora i Srbija, biti spremne da postanu nove članice EU do kraja 2025-e godine.
       Ove njegove riječi se različito tumače, doživljavaju. Za jedne dokaz da se EU ne žuri, da odlaže neophodno, drugi u povezivanju Srbije i Crne Gore, kao potencijalnih novih članica vide rehabilitaciju stava da će sledeće proširenje biti na principu konvoja, a ne regate.
       Krajem prošlog mjeseca, u Briselu je održan, u Evropskom parlamentu, dijalog između poslanika Evropskog parlamenta i poslanika iz nacionalnih parlamenata zapadnog Balkana, okrugli sto na visokom nivou o procesu Evropske integracije zapadnog Balkana u regionalnoj inicijativi.
       Govorili su evropski poslanici, prije svega izvjestioci o procesima u pojedinim zemljama regiona. O Crnoj Gori je sumarnu ocjenu o urađenom u ovoj državi u procesu njenog prilagođavanja vrijednostima i standardima Evropske unije kroz višegodišnje dosadašnje pregovore, govorio poslanik Evropskog parlamanta, britanski parlamentarac i izvjestilac u ovoj instituciji o Crnoj Gori, Ser Čarls Tanok.
       Umjesto interpretacije onoga što je saopštio, citat:
       „...Čast mi je što sam stalni izvjestilac za Crnu Goru poslednjih 7 godina. Crna Gora, ponosan sam što to mogu reći, još uvijek ostaje dobra priča Balkana. Ona je najnaprednija država, kandidat, u pogledu pripreme za članstvo. Posljednji put kad sam provjerio, otvorila je više od dvije trećine poglavlja u pristupnom procesu. Zatvorila je tri. Veoma je napredovala u oblastima iz poglavlja 23 i 24, na temu borbe protiv kriminala, u pogledu sudstva i vladavine prava. Takođe sam veoma zadovoljan zbog toga što je, iako to nije direktno povezano sa procesom pristupanja EU, postala članica NATO-a u junu, 5-og juna, uprkos pokušaju velike zemlje, za koju svi znamo, da podrije i destabilizuje taj proces. I naravno, u toku su sudske istrage i krivična suđenja, o velikom miješanju u suverena pitanja Crne Gore. Takođe izražavam zadovoljstvo zbog toga što je Crna Gora, za razliku od Srbije, dio ujedinjene pozicije EU prema sankcijama protiv Rusije, zbog aneksije Krima. I tako, sveukupno, Crna Gora nastavlja da uspješno napreduje. Mislim da je neko pomenuo termin regata. Naravno, lično bih podržao koncept regate više nego konvoj. Ali se bojim, percepcija koju imam je da uskopovezana sa Srbijom u pristupnom procesu, ispravno ili pogrešno, možda i nepravično, ali sam ohrabren činjenicom da je g-din Junker nedavno kazao da će Crna Gora i Srbija biti u poziciji da budu članice Evropske unije prije 2025-e godine. Nažalost, moja država tada neće biti članica Evropske unije. Želim objema državama svaki uspjeh. I nemojte ni najmanje da se vodite nesrećnom odlukom koju je donio britanski elektorat. U 2018-oj godini, kako se odvija cijeli proces Bregzita, vidjećete sami, koje velike pogodnosti postoje kada ste član kluba umjesto izvan njega, kako sve više postaje svjesna i rastuća proporcija britanske javnosti, nakon referenduma umjesto prije njega.
       Posjetiću Crnu Goru sa zajedničkim parlamentarnim odborom koji vodi Dejvid Martin, taman prije Božića. To će mi omogućiti da iz prve ruke ocijenim situaciju kako bih sačinio izvještaj za 2018-u godinu, koji se oslanja na izvještaj komisije za 2017-u godinu u neko vrijeme početkom sljedeće godine, oko februara, kao što je običaj.
       Ali sve što mogu reći je da mi je bila čast da sedam godina budem izvjestilac za Crnu Goru. Ona uživa veoma dobre odnose sa svim svojim susjedima. Ona je na dobrom putu ka pristupanju EU. Radi svoj domaći zadatak, sprovodi neophodne reforme i očito Crna Gora bi mogla biti u Evropskoj uniji veoma brzo. Da nije činjenice da je EU trenutno zaokupljena brojnim krizama, pa i proširenje zato nije prioritet, to bi se moralo desiti. Ali sam veoma siguran da će to biti oko, predpostavljam trenutno, da će pristupni datum biti oko 2022-e, 2023-e godine prije nego 2025-e godine. Ali jasno je da to nije pitanje za ovaj parlament. O tome će odlučivati sljedeći sastav nakon evropskih izbora 2019-e godine. U svakom slučaju, hvalam vam mnogo i ponovo se radujem susretu sa parlamentarcima iz Crne Gore.“
       Ocjene ohrabrujuće i obećavajuće. Ovakve ocjene, ili makar slične, nažalost, nijesu se čule od kolega gospodina Tanoka, izvjestilaca Evropskog parlamenta za ostale zemlje regiona.
       Umjesto toga, razlike u stavovima između poslanika nacionalnih parlamenata i poslanika Evropskog parlamenta o stepenu demokratičnosti balkanskih društava. Dominirali su stavovi o pemanentnoj krizi u ostalim zemljama pojedinačno i komplikovanim odnosima među njima. Zaostajanja u ukupnom razvoju u BIH, ustavna i državna kriza u ovoj zemlji, posebno ekstremno zabrinjavajući sukob političkih rukovodstava dva entiteta, radikalizacija nesporazuma između predstavnika tri dominantne nacionalne zajednice, zatim vidljiva usporavanja u pregovorima Beograda i Prištine u okviru briselskog dijaloga, problemi između srpske i albanske zajednice na Kosovu, slične upozoravajuće tenzije u tek stabilizovanoj političkoj stvarnosti Makedonije, bili su onaj drugi dio medalje ovih parlamentarnih razgovora.
       Slobodno se može reći bez prećerivanja, bez političke i državne sebičnosti i neopreznosti, i ovoga puta, jedna priča i ocjene je ona kada je Crna Gora u pitanju, a druga, nažalost, istina o stanju u društvu ostalih država regiona.






































































          Redakcija Pretplata Marketing Tekstovi tekst Iz starih brojeva Mali oglasi

Designed by Ivan Markovic - XENOX