SVEDOK Internet



Broj 1156.

Poseta
5561181

Kada ovi odu sa vlasti, u zatvore će dolaziti narod kao na ekskurziju, da ih gleda sve na jednom mestu

Nije Vučić kriv, mi smo…

Poraz jahača apokalipse

Đukanović od Crne Gore pravi talibansku državu

Benzinska pumpa koja je u doba sankcija postala supermarket!


          Redakcija Pretplata Marketing Tekstovi tekst Iz starih brojeva Mali oglasi

Koliko su realne nade Crne Gore da do 2020. postane član Evropske Unije?
EU senke nad Balkanom
Piše: Dr Miodrag Vuković - Podgorica

       Crna Gora u predstojećem periodu želi da ubrza pregovore o pristupanju Evrpskoj uniji-sa 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja i tri privremeno zatvorena. U 2018. godini, realno se očekuje da budu otvorena i tri preostala poglavlja i da krene ubrzan proces zatvaranja pregovora.
       Plan je da se taj proces završi do kraja 2019. godine, uz nadu da do kraja mandata ovog saziva Skupštine i Vlade, a to je kraj 2020. godine, pregovori budu u cjelini završeni i zatvoreni i da se pređe u fazu prijema Crne Gore u ovu međunarodnu organizaciju.
       Po svim pkazateljima plan je realan. U periodu koji predstoji zvaničnici Crne Gore će insistirati da Evropska unija nastavi sa snažnom podrškom politici proširenja, posebno na države Zapadnog Balkana. Pri tome mora do kraja i da rehabilituje i osnaži orijentaciju da vrednuje pojedinačne učinke svake zemlje i princip pojedinačnog ulaska u skladu sa zaslugama istih u evropsku porodicu demokratskih naroda i država.
       Za koji mjesec Evropska Unije treba da objavi prethodno obećani plan za Zapadni Balkan kada je politika proširenja u pitanju.
       Mnogi očekuju, među njima i Crna Gora, da će tim planom mnogo toga biti jasnije, da će biti, prije svega, pojašnjene dvosmislene izjave koje su ranije dolazile sa adresa Evropske Unije o načinu odnosa ove asocijacije prema regionu.
       U prvi plan skoro svi insistiraju da se skine svaka dilema kada je u pitanju - ili paket prijem - ili pojedinačan ulazak u Evropsku Uniju.
       Vidljivo narasle i javno neskrivene balkanske kalkulacije moraju ustupti mjesto ozbiljnoj i zdravoj orijentaciji Evrope prema Balkanu i zemalja regiona prema Evropi.
       U poslednje vrijeme umjesto napora u pojedinim državama na demokratizaciji unutrašnjih odnosa i prilika u zemlji i u odnosima prije svega sa susjedima, a i drugima - fokus je na onome drugome.
       Tako u prvi plan izbijaju stavovi, kao onaj da će zvanična BiH biti protiv ulaska Srbije u EU, prije same BiH, jer bi Srbija kao nova članica EU, odlučujući o BiH, otežavala njen put ka EU, na kraju i blokirala ulazak ove države u ovu organizaciju, „sve koristeći i vodeći se svojim interesima prije svega vezanim za status Republike Srpske u ovoj državi“.
       Isto tako ni Kosovo, koje još nije potpisalo ni pretpristupni ugovor sa EU, emituje iste poruke sadržaja „ili svi zajedno, ili niko prije nas“.
       Nijesu rijetki glasovi ni iz same Srbije koji se odnose na nespornu činjenicu da je Crna Gora lider u procesu evropskih integracija i da realno može i treba, ako nastavi istim kvalitetom rada u svemu, da prva postane članicom EU, da to ne može i ne treba da se desi već da Srbija i Crna Gora moraju biti tretirane „ravnopravno i zajedno“.
       Te „dileme“ treba da budu ostavljene „političkim dokoličarima“ i politikanskoj razonodi, a EU treba da razagna definitivno magle i „senke nad Balkanom“, da evropskim aršinima mjeri učinke i traži potvrdu za davanje pozivnice za ulazak „u njene redove bilo koje balkanske države“.
       Crna Gora je, govoreći jezikom činjenica, u ovom trenutku otvorila 30 poglavlja, a prava država iza nje koja je u procesu pristupanja, Srbija, 12 pregovaračkih pozicija.
       Ostale države nijesu ni počele pregovore. Ni Bosna, ni Kosovo, ni Albanija, ni Makedonija.
       Pa zar treba Crna Gora da čeka ostale? Posebno ako kao i do sada bude korektna prema sebi i drugima u preostalom dijelu pregovaračkog procesa koji, treba ponoviti ima namjeru da završi za dvije godine.
       Znači treba da čeka da u paketu sa onima pred kojima je najmanje desetak godina pregovora da realizuje već dobrano zasluženu privilegiju.
       Dalje, Crna Gora nema otvorenih pitanja sa susjedima, za Srbiju se na žalost to ne može reći. Problem koji je i aktuelan i akutan, još ne ratifikovane granice sa državom Kosovo nije ni međunarodni ni crnogorski. To je problem unutrašnjih političkih odnosa na Kosovu.
       Crna Gora je vodila od Međunarodne zajednice verifikovan postupak razgraničenja. Potpisala je međudržavni ugovor o granici sa Kosovom.
       Na Ugovor je „pečat“ stavila i Međunarodna zajednica. Na Kosovu je da proces dovede do kraja. I taj otvoren problem ne može biti razlogom ni u jednoj fazi preostalog postupka pridruživanja Crne Gore EU da se odlaže njen prijem.
       Tako se ne može, ponovo na žalost, reći za odnose Srbije i Kosova. To su dva državna entiteta i po sadašnjim stavovima Evropske Unije. Evropska Unija ima namjeru da krene od sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji u pregovore sa državom Kosovo koju pak Srbija i dalje smatra, i od toga ne odustaje, sastavnim dijelom svoje državne teritorije.
       Pa, da li Crna Gora treba da čeka da se EU, Srbija i Kosovo dogovore, kako će urediti međusobne odnose. Pa zatim problem narednih poglavlja koje Srbija treba da otvori sa Kosovom, npr. spoljna politika i obaveza usklađivanja spoljne politike Srbije sa spoljnom politikom EU. S tim u vezi, prije svega, obavezom da se prema Rusiji uvedu EU sankcije, dakle spoljnopolitički odnos koji su prihvatile sve EU članice, ili da Crna Gora čeka da EU promijeni politiku kada su ti odnosi u pitanju poštujući poziciju, aktuelnu, zvanične Srbije, kako neki najavljuju kao nužnost. I mnogo toga drugoga.
       Evropska Unija će morati makar dati dobre osnove za racionalno i dugoročno utemeljenje svog odnosa prema EU aspirantima iz regiona planom koji će javno saopštiti u prvoj polovini 2018. godine.
       Ako ništa drugo ove, prethodno saopštene dileme i mnoge druge sa njima povezane ili osobene učiniti manje problematičnim, potencijalno konfliktnim, izvan svega nerješivim kakvim se jedan broj njih čini u ovom trenutku.












































































          Redakcija Pretplata Marketing Tekstovi tekst Iz starih brojeva Mali oglasi

Designed by Ivan Markovic - XENOX