SVEDOK Internet



Broj 1150.

Poseta
5523405

Nesloga i izdaja na Kosovu pratiće dalje srpski narod kao zla kob kroz čitavu njegovu istoriju

EU na sedativima i antibioticima

Život prolazi, sećanja su večna

Belaj od Van Der Belena…

Od nas se očekuje da sami sebi odrubimo glavu


          Redakcija Pretplata Marketing Tekstovi tekst Iz starih brojeva Mali oglasi

Donald Tramp, Crna Gora i treći svjetski rat?!
Piše: Dr Miodrag Miško Vuković

       Ovih dana Crna Gora postaje svjetski poznata i interesantna država. Kao članica NATO-a prije svega. Zahvaljujući aktuelnom predsjedniku SAD-a. Covjek koji ima veliki problem sa svojim partnerima, pa i iz NATO alijanse, čovjek koji nesumnjivo zbunjuje svojim često nedovoljno smislenim ili bar za partnere razumljivim izjavama, čovjek koji je svoj javni nastup kada je NATO u pitanju, zbog valjda velikih novčanih sredstava koje odvaja njegova Amerika, a drugi takođe bogati je ne prate - uzviknuo da je NATO zarđala struktura koju treba ako ne poslati u istoriju onda radikalno transformisati, sada je stavom prema Crnoj Gori iziritirao mnoge važne da „dignu svoj glas“.
       Razgovarao je za jednu američku nacionalnu televiziju. Valjda o svemu pa i o NATO-u. Govorio je o malim kontribucijama drugih zemalja za razliku od SAD. A onda ga je urednik i voditelj pitao zašto bi njegov sin mora ići u rat zbog Crne Gore tako male države, a članice ove alijanse, ako bi to morao da radi po povelji ove organizacije?
       Američki predsjednik je dao antologijsku izjavu kao odgovor.
       Da, Crna Gora je mala država hrabrog, ponositog ali i agresivnog naroda i ako bi Crna Gora, valjda, krenula, da pravi dar mar, eto nama trećeg svjetskog rata?!
       Odmah su reagovali svi. Svi bez ostatka upozorili na nekorektan odnos tako svjestski moćnog čovjeka u odnosu na istina malu zemlju ali ponosnu i istorijski dokazano zemlju hrabrog, ponosnog i naroda koji uvijek pokazuje podrazumijevajuću dozu agresivnosti prema agresoru koji pokuša ugroziti njenu slobodu i njeno dostojanstvo.
       Drugi su upozoravali na nesuvislost jedne takve izjave. Njemačka kancelarka i francuski predsjednik primjera radi ponovo su pohvalno govorili o Crnoj Gori i oportunosti njenog članstva u ovoj vanredno važnoj međunarodnoj organizaciji.
       Ali problem nije u tome što je američki predsjednik nezadovoljan teretom koji na svojim plećima nose druge članice NATO-a za razliku od njegove države da bi baš pomenuo Crnu Goru. Problem je u kontekstu.
       Sve da je tačno da je Crna Gora agresivna do te mjere da može izazvati treći svjetski rat Povelja NATO-a ne traži od drugih članica da u slučaju da Crna Gora izazove treći svjetski rat da bude agresivna prema drugome, da se obavezno priključe u toj agresiji koja bi vodila u svjetsku katastrofu.
       NATO je odbrambeni savez. Clan 5. Povelje NATO-a je odbrambeni član. On govori o obavezi po principu svi za jednog jedan za sve svih članica NATO-a da priskoče u pomoć onoj članici na koju se izvrši agresija od neke druge države.
       Dakle, da je voditelj pitao što će moj sin da ide da brani Crnu Goru kao malu državu i najnoviju članicu NATO-a predsjednik najmoćnije zemlje svijeta bi morao reći da je to obaveza unijeta u osnovi dokument ove organizacije koja obavezuje sve države članice, a koja je unijeta u taj dokument decenijama prije nego što je Crna Gora postala članicom NATO-a.
       Ali to pitanje nije postavljeno.
       Postavljeno je pitanje na koje je Tramp odgovorio da Crna Gora je pored ostalog agresivna i eto nama trećeg svjetskog rata.
       Umjesto da kao odgovoran državnik čije izjave imaju neuporedivo veću težinu od izjava bilo koga drugoga kaže ako Crna Gora izazove sukob, napadne nekoga drugoga, izazove agresiju, isprovocira treći svjetski rat mi nemamo obavezu da u tome učestvujemo, pa samim tim neće imati obavezu da sa Crnom Gorom krene u ratnu avanturu ni sin voditelja.
       Ali američki predsjednik je bio ili dekoncentrisan, ili je volio da odgusla melodiju koja prija ruskom uhu...
       A nije mali broj onih koji govore o neprihvatljivoj snishodljivosti prvog čovjeka Amerike kada je ova druga velika zemlja i njen predsjednik u pitanju.
       A onda i kompromitantno neznanje. Odbrambeni član 5. je korišćen samo jednom u istoriji NATO-a. Kada su udružene snage NATO članica na osnovu jednoglasne odluke Savjeta bezbjednosti OUN, dakle i Rusije i Kine, izvršile napad na Talibane u Avganistanu braneći demokratski i svjestski poredak i prava i slobode ljudi zbog atavističkih terorističkih napada ove sumanute vjersko-političko vojne družine. I nikada više.
       NATO je izvršio bombardovanje srpskih snaga tokom rata u Bosni i Hercegovini zbog agresivnog djelovanja na civilno stanovništvo. Povrijeđene su prethodno mnoge rezolucije Savjeta bezbjednosti kojima se želio taj nesrećni rat završiti ali bez uspjeha.
       SAD su same napale sa drugim državama koje su to prihvatile Irak.
       Ta koalicija nije bila NATO savez nego „koalicija voljnih“. Libiju su napale udružene snage samo Francuske i Velike Britanije. Kosovo su bombardovale jer je postojala doktrina o odgovornosti da se zaštiti civilno stanovništvo.
       Ta aktivnost SAD-a i drugih retroaktivno je konvalidirana, dobila pravnu snagu, jednogalsno usvojenom Rezolucijom u Savjetu bezbjednosti OUN, poznatu pod brojem 1244.
       Akcija je dobila naziv „humanitarna intervencija“.
       No, u svakom slučaju Crna Gora je ovih dana zahvaljujući američkom predsjedniku tema broj jedan u svijetu, o Crnoj Gori pričaju svi.
       Mnogi i nijesu znali da je Crna Gora članica NATO-a, a neki tvrde da još ima onih koji nijesu znali ni đe se nalazi Crna Gora...
       Ali poslije izjave američkog predsjednika Crna Gora je naglo dobila na popularnosti. Kažu bolji marketing od onoga koji je za Crnu Goru odradio američki predsjednik ne može niko osmisliti.
       Crna Gora je puna stranih televizijskih i novinarskih ekipa. Došli na prvu liniju fronta novog trećeg svjetskog rata.
       Izvještavaju sa toplog mora. Sa crnogorskih prepunih plaža i razgovaraju sa mirnim, dobrim ljudima Crnogorcima i njihovim gostima. Najprestižnije svjetske novina na naslovnim stranama o „hrabroj i agresivnoj Crnoj Gori“ i unutra velikim tekstovima o ovoj svjesno nesvjesnoj ujdurmi koju je napravio američki predsjednik.
       Ali šta da se radi - on je prije toga iziritirao američku javnost pa i širu svjetsku izjavom poslije razgovora sa ruskim predsjednikom kojom je direktno Rusiju abolirao odgovornosti za miješanje u američke unutrašnje političke odnose.
       Dočekan na nož u rođenoj zemlji rekao je ništa drugo do da je pogrešno pročitao ono što su mu napisali, a trebao je da pročita da je Rusija odgovorna za miješanje u političke procese SAD-a.
       To je Tramp.
       Davno su upozoravali da je Tramp populista iako dolazi iz konzervativnog koncepta političkih odnosa SAD-a.
       On je čovjek vidljivo bez ideologije. Njegov uzor među prethodnih 44 američka predsjednika je Endriy Džekson, predsjednik SAD-a sredinom 19. vijeka čiju fotografiju drži u svojoj radnoj sobi, a koji je kao i on odskočio od političkih etabliranih programa i projekata. Endry Džekson je čak kao slobodan strelac izabran za predsjednika SAD-a.
       Tada nije bio kandidat ni demokrata ni republikanaca niti nekog trećeg političkog bloka sam se ponudio i došao na čelo tako jedne velike zemlje.
       Dokle će Tramp dogurati pokazat će vrijeme. On lično već se sprema za drugi mandat i izbore 2020. godine.






































































          Redakcija Pretplata Marketing Tekstovi tekst Iz starih brojeva Mali oglasi

Designed by Ivan Markovic - XENOX